BRACERA - Jadranski trabakul - 19. i 20. vek

Dimenzije modela: D=40cm s kosnikom, Š=12cm, V=41cm s postoljem. Model je izrađen 2005. godine prema planovima Narodna tehnika – Pula za oko 100 sati, isključivo od drva s potpuno ručnom izradom svih elemenata.

Bracera je služila za razvoz tereta duž istočne obale Jadrana, ali je katkada prelazila i na drugu obalu. Trup je bio ravnijih bokova ali oblog dna s kobilicom. Kormilo je sezalo duboko ispod kobilice, kako bi poboljšalo manevarske osobine jajolikog, punog i tromog trupa, a ujedno je i smanjivalo zanošenje. Imala je jedan jarbol, obično iz jednog ili dva komada, a kosnik je bio dugačak i po potrebi se mogao skiniti i položiti na palubu. Bila je opremljena prečkom na kojoj je bilo vezano jedro i s jednim flokom. Paluba je neprekinuta od pramca do krme sa tri otvora: srednji, koji je služio za utovar u skladište, te po jedan na pramcu i na krmi za ulaz u prostorije za posadu i brodske potrepštine. Posadu je sačinjavalo 4-5 osoba. Dužine 14-20 metara, nosivosti 40-140 metričkih tona za sobom je vukla čamac. Najčešće je bila obojena crnom ili sivom bojom potpuno jednolično kao i paluba, samo je jedna »ukrasna« uzdužnica na punoj ogradi bila obojena nekom živom bojom, kao i »oči«. Često je ceo mrtvi deo broda farban nekom svetlijom bojom. Jarboli su uvek premazivani raznim uljima. U upotrebi je i danas ali u suštini bez jedara, opremljena pogonskim motorom, teretnim uređajima i zatvorenom kormilarnicom. 

 

 

RIMSKA BIREMA - 30. god. pre n.e. 

Dimenzije modela: D=60cm, Š=39cm sa veslima, V=30cm bez postolja. Model izgrađen 1996. godine na osnovu kita Model Mantua (Italija) isključivo od drva za oko 30 sati.

 

Na Mediteranu nije bilo značajnijih pomorskih bitaka sve dok konflikt između Oktavijana i Kleopatrinog saveznika Antonija nije doveo do bitke kod Acija (Azio), koja je započela u septembru 31. godine pre n.e. Na prvi pogled to je izgledala neravnopravna bitka jer je flota Marka Antonija brojala 500 brodova zajedno sa 70 teških Kleopatrinih galija, dok je Oktavijanova flota pod zapovedništvom Agripine brojala 250 brodova. Međutim, Agripina je raspolagao s pokretnijim brodovima u poređenju s tradicionalnim i teškim triremama s kojima je raspolagao Antonije. To su bile liburne, lake bireme koje su nastale na osnovu brzih i pokretnih brodova dalmatinskih pirata, koje su imale samo jedan red vesala. Ove su liburne bile bez šansi u frontalnim sukobima, ali su zato bile vrlo uspešne u borbenoj taktici koja se zasnivala na sposobnostima manevrisanja. Agripina je prvi upotrebio kuke s kojima bi zakačio protivnički brod, zatim bi bio privučen uz bok i potom napadnut vojnicima. U takvom načinu borbe Agripina flota bila je mnogo uspešnija, tako da je flota Marka Antonija i Kleopatre izgubila 200 brodova. Bitkom kod Azija označen je kraj ere trirema koje su vekovima dominirale Mediteranom.

 

 

SVETI JEROLIM - 16. vek - Hvarska galija

Dimenzije modela: D=65cm, Š=12cm, V=38cm. Model izgrađen 2008. godine na osnovu planova g. Lea Verlea iz Splita za oko 500 sati, isključivo sve od drva, potpuno ručna izrada svih elemenata. Plan dobijen dobrotom ing. Vulića iz Splita.

 

Iako je glavno propulziono sredstvo galija bilo veslo, galije koje su plovile po otvorenom moru imale su i jedra koja su im bila od značajne pomoći pri plovidbi. U XV veku i u prvoj polovini XVI veka galije su imale samo jedan jarbol s latinskim jedrom. Venecijanci su ga stavljali otprilike na trećini dužine, bliže pramcu. U nekim slučajevima pojavljuje se i pramčani jarbol i tada je glavni jarbol bio bliže sredini galije. To se dogodilo oko polovine XVI veka i početkom XVII veka, kada su dva jarbola bila redovna pojava. Pramčani je bio sasvim napred i nagnut prema pramcu, dok se glavni jarbol nalazio malo ispred glavnog dela broda. Na taj način dobijala se ravnoteža među silama, te je bilo relativno lako upravljati i manevrisati sa jednim tako dugačkim brodom. Kasnije je na katalanskim i provansalskim galijama došlo do povećanja dimenzija pramčanog jedra, što je dovelo do povećanja brzine galije, posebno pri plovidbi s poprečnim vetrom. Treći jarbol, onaj krmeni pojavio se tek početkom XVII veka. Galije su primarno plovile s jedrima kako bi se uštedela snaga veslača i tako čuvala u rezervi da bi se iskoristila u krajnjim slučajevima. Ovi brodovi skoro da se nisu mogli okretati i teško su plovili uz vetar jer se sa njihovim dugačkim i plitkim trupom nije mogao "stisnuti" vetar.