BRACERA -
Jadranski trabakul - 19. i 20. vek Dimenzije modela: D=40cm s kosnikom, Š=12cm,
V=41cm s postoljem. Model je izrađen 2005. godine prema planovima Narodna
tehnika – Pula za oko 100 sati, isključivo od drva s potpuno ručnom izradom svih
elemenata. Bracera je služila za razvoz tereta
duž istočne obale Jadrana, ali je katkada prelazila i na drugu obalu. Trup je
bio ravnijih bokova ali oblog dna s kobilicom. Kormilo je sezalo duboko ispod
kobilice, kako bi poboljšalo manevarske osobine jajolikog, punog i tromog
trupa, a ujedno je i smanjivalo zanošenje. Imala je jedan jarbol, obično iz
jednog ili dva komada, a kosnik je bio dugačak i po potrebi se mogao skiniti i
položiti na palubu. Bila je opremljena prečkom na kojoj je bilo vezano jedro i
s jednim flokom. Paluba je neprekinuta od pramca do krme sa tri otvora:
srednji, koji je služio za utovar u skladište, te po jedan na pramcu i na krmi
za ulaz u prostorije za posadu i brodske potrepštine. Posadu je sačinjavalo 4-5
osoba. Dužine 14-20 metara, nosivosti 40-140 metričkih tona za sobom je vukla
čamac. Najčešće je bila obojena crnom ili sivom bojom potpuno jednolično kao i
paluba, samo je jedna »ukrasna« uzdužnica na punoj ogradi bila obojena nekom
živom bojom, kao i »oči«. Često je ceo mrtvi deo broda farban nekom svetlijom
bojom. Jarboli su uvek premazivani raznim uljima. U upotrebi je i danas
ali u suštini bez jedara, opremljena pogonskim motorom, teretnim uređajima i
zatvorenom kormilarnicom. RIMSKA BIREMA
- 30. god. pre n.e. Dimenzije modela: D=60cm, Š=39cm sa veslima,
V=30cm bez postolja. Model izgrađen 1996. godine na osnovu kita Model Mantua
(Italija) isključivo od drva za oko 30 sati. Na Mediteranu
nije bilo značajnijih pomorskih bitaka sve dok konflikt između Oktavijana i
Kleopatrinog saveznika Antonija nije doveo do bitke kod Acija (Azio), koja je
započela u septembru 31. godine pre n.e. Na prvi pogled to je izgledala
neravnopravna bitka jer je flota Marka Antonija brojala 500 brodova zajedno sa
70 teških Kleopatrinih galija, dok je Oktavijanova flota pod zapovedništvom
Agripine brojala 250 brodova. Međutim, Agripina je raspolagao s pokretnijim
brodovima u poređenju s tradicionalnim i teškim triremama s kojima je
raspolagao Antonije. To su bile liburne, lake bireme koje su nastale na osnovu
brzih i pokretnih brodova dalmatinskih pirata, koje su imale samo jedan red
vesala. Ove su liburne bile bez šansi u frontalnim sukobima, ali su zato bile
vrlo uspešne u borbenoj taktici koja se zasnivala na sposobnostima
manevrisanja. Agripina je prvi upotrebio kuke s kojima bi zakačio protivnički brod,
zatim bi bio privučen uz bok i potom napadnut vojnicima. U takvom načinu borbe
Agripina flota bila je mnogo uspešnija, tako da je flota Marka Antonija i
Kleopatre izgubila 200 brodova. Bitkom kod Azija označen je kraj ere trirema
koje su vekovima dominirale Mediteranom. SVETI JEROLIM
- 16. vek - Hvarska galija Dimenzije modela: D=65cm, Š=12cm, V=38cm.
Model izgrađen 2008. godine na osnovu planova g. Lea Verlea iz Splita za oko
500 sati, isključivo sve od drva, potpuno ručna izrada svih elemenata. Plan
dobijen dobrotom ing. Vulića iz Splita. Iako je glavno
propulziono sredstvo galija bilo veslo, galije koje su plovile po otvorenom
moru imale su i jedra koja su im bila od značajne pomoći pri plovidbi. U XV
veku i u prvoj polovini XVI veka galije su imale samo jedan jarbol s latinskim
jedrom. Venecijanci su ga stavljali otprilike na trećini dužine, bliže pramcu.
U nekim slučajevima pojavljuje se i pramčani jarbol i tada je glavni jarbol bio
bliže sredini galije. To se dogodilo oko polovine XVI veka i početkom XVII
veka, kada su dva jarbola bila redovna pojava. Pramčani je bio sasvim napred i
nagnut prema pramcu, dok se glavni jarbol nalazio malo ispred glavnog dela
broda. Na taj način dobijala se ravnoteža među silama, te je bilo relativno
lako upravljati i manevrisati sa jednim tako dugačkim brodom. Kasnije je na
katalanskim i provansalskim galijama došlo do povećanja dimenzija pramčanog
jedra, što je dovelo do povećanja brzine galije, posebno pri plovidbi s
poprečnim vetrom. Treći jarbol, onaj krmeni pojavio se tek početkom XVII veka.
Galije su primarno plovile s jedrima kako bi se uštedela snaga veslača i tako
čuvala u rezervi da bi se iskoristila u krajnjim slučajevima. Ovi brodovi skoro
da se nisu mogli okretati i teško su plovili uz vetar jer se sa njihovim
dugačkim i plitkim trupom nije mogao "stisnuti" vetar. |